Mitovi i predrasude

Slika zaslona 2016-09-04 u 19.21.36


Tijekom godina susreli smo se s različitim mitovima i pretpostavkama o ishrani uopće pa i o tretmanu Noninvasive liposuction™ koje su rezultat različitih pogleda, stavova i mišljenja, ali i predrasuda i neznanja. Naša odgovornost je da iznesemo nedvosmislene činjenice koje će razbiti mitove i predrasude te dati jasnu sliku o tome što je Noninvasive liposuction™, a što nije, a na Vama je da zauzmete osobni stav jer naposljetku, to je vaš odnos prema sebi i prema svom životu i zdravlju.

U nastavku ćemo navesti nekoliko tipičnih mitova o dijetama i ishrani, a temelje se na kliničkoj studiji (N Engl J Med 2013; 368:446-454January 31, 2013DOI: 10.1056/NEJMsa1208051) koja je provjerila sve navedene tvrdnje.


#MIT – Krenite s malim promjenama u navikama.

Apsolutno pogrešno! Male promjene će dati male rezultate. Smanjenje unosa kalorija tako da pojedete manji kolačić ili korištenje stepenice umjesto dizala, zapravo će dati male efekte i tako nitko nije smršavio. Te male promjene će samo dovesti do razočaranja i novih predrasuda o problemu težine. To je mit kao što je onaj da “samo treba volja” da bi se smršavilo. Nitko nije smršavio snagom volje.

#MIT – Postavite realne ciljeve za mršavljenje.

Postaviti realan cilj kako se ne bismo razočarali može zvučati razumno ali empirijski podaci pokazuju da ambicije vode ka uspjehu. Kliničke studije su pokazale da su viši, ambiciozni ciljevi povezani s boljim rezultatima mršavljenja. S druge strane, studije su pokazale da mršavljenje više od realno očekivanog nije poboljšalo rezultate u narednom periodu.

#MIT – Postepeno mršavljenje je efikasnije od brzog mršavljenja.

Studija dokazuje suprotno. Brzo mršavljenje je efikasnije od postepenog. Bolji rezultati su postignuti kod efektivnijih dijeta nego kod sporijih. Nakon godinu dana praćenja, rezultati kod bržih dijeta su bili gubitak 16,1%, naspram 9,7% kod sporijih. Iako nije jasno zašto neke osobe imaju bolje početne rezultate, preporuka da s gubitkom težine idete sporije može ometati uspjeh dijete.

#MIT – Rezultat ovisi od toga, koliko smo odlučni.

Važno je procijeniti odlučnost (spremnost) kod osoba koje su zatražile tretman za mršavljenje, ali njihova odlučnost neće imati utjecaja na rezultate niti na suradnju s nutricionistom. Pojašnjenje je jednostavno, ljudi dobrovoljno odabiru da uđu u program mršavljenja pa su po definiciji barem minimum spremni da poštuju protokol za gubitak tjelesne mase.

#MIT – Značaj redovnog doručka.

Sigurno ste čuli savjet: “nemojte preskakati doručak i imajte redovne obroke. To će vam pomoći da smršavite“. To je pretpostavka koju su smislile mame kako im djeca ne bi gladovala na dijetama, ali naučne činjenice su suprotne. Klinička ispitivanja su pokazala da redovan doručak ili redovni obroci nemaju značajan utjecaj na mršavljenje, rezultati su uglavnom ovisili od vrste hrane koja se uzima.

#MIT – Značaj voća i povrća.

Samo jedite više voća i povrća ako želite da smršavite ili da se ne ugojite. Istina je da voće i povrće ima zdravstvene prednosti, ali nema značajnog učinka na mršavljenje. Ovisno od drugih čimbenika, studije su pokazale da povećan unos voća i povrća može ispoljiti blago djelovanje da mršavite ili da se debljate ili da nema nikakve konkretne učinke.


Mitovi o “liposukcijskoj dijeti”:

#MIT – Liposukcijska ishrana je proteinska dijeta

Liposukcijska ishrana / Noninvasive liposuction NIJE PROTEINSKA DIJETA. Bazirana je na strogom smanjenju procesiranog škroba, šećera odnosno ugljikohidrata ali to ne podrazumijeva povećanje proteina. Proteine unosimo normalno kao i ranije – prema preporuci čine cca 15% od ukupnog kalorijskog unosa, dok povećavamo MASTI. Više je možemo nazvati HYPERLIPIDNA, a hyperproteinska NE. Pogledajte detaljnije ovdje.

#MIT – Masti debljaju i uzrokuju srčane probleme.

Nema kliničkih dokaza koji potvrđuju ovu teoriju. Ovaj mit rezultat je višedecenijske zablude zbog koje su smjernice za ishranu krenule u krivom smjeru – prema šećerima i procesiranoj hrani.
– Meta analiza iz 2010. god. koja je analizirala podatke iz 21 studije u kojima je sudjelovalo oko 350.000 ljudi, nije pronašla dokaze da zasićene masnoće imaju kakve veze s kardiovaskularnim bolestima.
– 2014. godine naučni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate Meta analize 76 kliničkih studija koje su uključile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. U zaključku, ova meta analiza NE NALAZI VEZU između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije kaže

Ne trebamo se brinuti oko zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima krivac za sve ove bolesti.

#MIT – Kolesterol u hrani je loš za srce.

Izbjegavanje kolesterola i masnoće je najveća zabluda u ishrani koja je postala općeprihvaćen princip light namirnica u kojima je prirodna masnoća zamijenjena jeftinim škrobom i praznim kalorijama iz šećera. Kolesterol je superhrana koja vam čuva život i zdravlje i to je vitalni nutrijent bez kojeg nema života. Kolesterol se nalazi u plazmi staničnih membmrana kao esencijalna komponenta svake ljudske stanice. Toliko je važna za naš opstanak, da svaka stanica (osmi moždanih) ima sposobnost stvaranja kolesterola. Kolesterol je veoma važan i koristan u ljudskom tijelu ali zbog djelovanja upalih procesa i ishrane bogate šećerima i rafiniranim ugljikohidratima može da oksidira što može dovesti do stvaranja plakova. Za oksidaciju nije kriv sam kolesterol nego niz drugih čimbenika povezanih s unosom šećera, biljnih ulja i industrijskih prerađevina.

#MIT – Ugljikohidrati su ultimativni izvor energije.

Gorivo koje naše tijelo troši za energiju zapravo nije glukoza (iz ugljikohidrata), već kemijski spoj koji se zove adenozin trifosfat (ATP). Milijarde molekula ATP-a troše se i ponovo stvaraju svakih par minuta, u svakoj tjelesnoj stanici. ATP se može proizvoditi iz tri izvora: iz glukoze, iz masnih kiselina i ketonska tijela. Samo mali broj stanica, kao što su neke moždane stanice ili crvena krvna zrnca ovise od glukoze ali to ponovo ne znači da je neophodno unositi ugljikohidrate jer se procesom glukoneogeneze u jetri prirodno proizvodi potrebna glukoza, a za to je zadužen hormon glukagon.

#MIT – Mršavljenje omogućava kalorijski deficit.

Ovaj mit dolazi od zagovornika teorije “calories in, calories out“. Međutim, ova dijeta funkcionira obratno: “Calories are already there“. Kalorije su u najkraćem, mera za količinu energije. Kao takva, energija se nalazi u hrani (izvor IN) koju jedemo i u masnim rezervama (već postojeći izvor – “already there”). Smanjenjem unosa energije, tijelo će da smanji i potrošnju energije pa ne dolazi do željenih efekata mršavljenja jer se pokreće mehanizam gladovanja i potrošnja glikogena. Ali kod ove metode, tijelo će uz pomoć aminokiselina na hormonalnom, odnosno enzimskom nivou aktivirati svoje energetske mehanizme potrošnje energije iz “postojećeg izvora” (masne rezerve) koje sadrže VELIKI BROJ KALORIJA. Iz “izvora IN(hrane), nema potrebe unositi više od 600 kcal (preporuka EFSA). Dakle, zaključujemo da je POTROŠNJA značajno povećana (mehanizam djelovanja aminokiselina), pa je UNOS značajno smanjen, a ne obratno.

#MIT – Mršavljenje je smanjenje kalorija.

Osoba A uzima 1.600 kcal iz rafiniranih ugljikohidrata, a osoba B uzima 2.000 kalorija iz proteina i masti. Rezultat režima je da će osoba koja ne jede ugljikohidrate (osoba B) smršaviti značajno više od osobe A bez obzira na to što uzima veći broj kalorija. Mršavljenje nema veze s brojem, nego s izvorom kalorija, odnosno efektom na hormon inzulin.

#MIT – Za mršavljenje je potrebno vježbati.

Potrošnju kalorija” definirat ćemo kao ukupan utrošak energije koji se sastoji od bazalnog metabolizma (bazal metabolic rate – BMR) plus dodatna potrošnja (vježbe). Dakle, BMR + VJEŽBE = ukupan utrošak energije. BMR se sastoji od ukupnih metaboličkih procesa. Ovdje dolazimo do problema – kako izmjeriti BMR? S metaboličkog stanovišta, tijekom smanjenja unosa kalorija, BMR se smanjuje čak i do 50% (Hastings, Moruppa i dr. 1997). Jedina opcija je da pretpostavimo da je BMR konstanta, a da je vježbanje jedina varijabla pa će onda ukupan utrošak energije ovisiti isključivo od vježbanja. Dakle, ako su kalorijske potrebe određene osobe visine 175 cm, tjelesne mase 100 kg oko 2.000 kalorija dnevno, onda će za 45 minuta brzog hoda (5 km/h) sagorjeti 300 kalorija. A koliko ste zapravo smršavili? Da bi se smršavilo 1 kg treba prepješačiti 100 kilometara ili napraviti cca 5.000 sklekova! Dakle, rezultati su tu ali daleko je od toga da faktor vježbanja nosi 50% od ukupnog rezultata. Očigledno je da je ključ mršavljenja 95% u ishrani, a značaj vježbanja leži u njegovim benefitima za cjelokupno zdravlje i vitalnost pa ipak vježbajte.

#MIT – Kod liposukcijske dijete se gubi i mišićna masa.

Niskokalorijske dijete su poznate po efektima na oštećenje mišića, ali kod ove dijete imamo konstantu optimalnog unosa proteina i aminokiselina tijekom tretmana što omogućava da se sačuva mišićno tkivo, a istope samo nagomilane masnoće. Pogledajte kliničku studiju.

 

LipoLess Noodles

Više od dijete!

1 osoba

Iskrena želja

1

Upornost

1

Protokol

1

OnLine podrška 24/7

Liposukcijska ishrana je prirodan i zdrav način mršavljenja. S toga ne morate da se podvrgavate specijalnim ljekarskim pregledima, posebnim analizama i testovima jer za prelazak na bolji i zdraviji način prehrane ne treba Vam uputnica. Osim toga, imat ćete i osobnog savjetnika za prehranu koji će Vam biti na raspolaganju 24 sata tijekom procesa mršavljenja ali i poslije.